1. Razmišljaj o dobru, i dobro će da slijedi. Razmišljaj o zlu i ono će isto tako da slijedi. Ti si ono o čemu razmišljaš najviše vremena.
2. Tvoja podsvijest se nikad ne prepire s tobom. Ona prihvata ono što joj tvoj um zapovijeda. Ako kažeš: “Ja si to ne mogu priuštiti”, to može da bude istina, ali to ne govori. Odaberi bolje misli, jednostavno odluči, “Ja ću to kupiti. Prihvatam to kao istinu.”
3.Ti imaš moć izbora. Odaberi zdravlje i sreću. Možeš izabrati da se ponašaš prijateljski, ili, isto tako, možeš izabrati da se ponašaš neprijateljski. Odaberi da budeš za saradnju, veseo, prijateljski raspoložen, dopadljiv i cijeli svijet će uzvratiti.
To je najbolji način da razviješ divnu osobenost.
4. Tvoj svjesni um (svijest) je tvoj “čuvar na vratima.” Njegov posao je da zaštiti tvoj podsvjesni um (podsvijest) od lažnih prikaza. Izaberi da vjeruješ da se nešto dobro može dogoditi i dogadja upravo sada. Tvoja najveća snaga je tvoja sposobnost biranja. Izaberi sreću i blagostanje.
5. Nagovori i izjave drugih nemaju moć da vas povrijede. Jedina moć je kretanje vlastite misli. Možeš odabrati da odbiješ misli ili izjave drugih, a potvrditi samo dobre. Ti imaš ovlast da odabereš način na koji ćeš reagirati.
6. Pazi šta govoriš. Povedi računa o svakoj “praznoj” riječi. Nikada ne reci, ” Neću uspjeti; Izgubit ću posao; Ne mogu platiti najamninu.” Tvoja podsvijest ne shvata šalu. Ona prihvata sve te riječi kao istinite i onda ih sprovodi u djelo.
7. Tvoj um nije zao, kao što ni jedna prirodna sila nije zla. Samo zavisi u koju se svrhu koriste sile prirode. Koristi svoj um da bi blagoslovio, liječio i nadahnuo sve ljude koje srećeš posvuda.
8. Nikad ne reci “Ne mogu.” Savladaj taj strah, i zamijeni ga sljedećim mislima, “Sve mogu učiniti koristeći moć svog podsvjesnog uma.”
9. Počni razmišljati sa stanovišta vječne istine i načela života, a ne sa stanovišta straha, neznanja i praznovjerja. Ne dopusti drugima da misle za tebe. Odaberi svoje misli i donesi vlastite odluke.
10. Ti si zapovjednik svojoj duši (podsvijesti uma) i vladar nad
svojom sudbinom. Ne zaboravi, ti imaš sposobnost da biraš. Izaberi život! Izaberi ljubav! Izaberi zdravlje! Izaberi sreću!
11. Šta god tvoj svjesni um pretpostavlja i vjeruje da je istina, tvoj podsvijesni um će prihvatiti i dovesti do ostvarenja. Vjeruj onda u dobru sreću, božanske upute, prave poteze i u sve blagodati života!
Iako je ideja jasna i prilično jednostavna u svom osnovnom konceptu, kako nam onda to ne polazi za rukom, i zašto je tako teško promeniti se? U osnovi svega, tvrde psiholozi, jeste da promenimo način na koji razmišljamo, što je i najteže. Moć autosugestije najbolje se jača tzv. “pozitivnim afirmacijama”, odnosno načinom razmišljanja prilikom koga nikada nećemo počinjati rečenicu sa “ja ne mogu” ili “ja ne umem”, već uvek u pozitivnom kontekstu. Autosugestija i “autosugestivni trening” jesu fokusiranje na određene, pozitivne misli, koje “ubacujemo” u podsvest. Jedna pozitivna misao za sobom će “povući” drugu i tako, postepeno, lepe misli dolaziće u našu svest i pomoći će nam da se ostvarimo na način koji želimo, a samim tim i da se osećamo bolje. Neki oblici autosugestije prihvaćeni su i kao metod lečenja u psihoterapiji kada su u pitanju psihičke bolesti, kao što su fobije, anksioznost, depresije...
Placebo efekat
2. Tvoja podsvijest se nikad ne prepire s tobom. Ona prihvata ono što joj tvoj um zapovijeda. Ako kažeš: “Ja si to ne mogu priuštiti”, to može da bude istina, ali to ne govori. Odaberi bolje misli, jednostavno odluči, “Ja ću to kupiti. Prihvatam to kao istinu.”
To je najbolji način da razviješ divnu osobenost.
4. Tvoj svjesni um (svijest) je tvoj “čuvar na vratima.” Njegov posao je da zaštiti tvoj podsvjesni um (podsvijest) od lažnih prikaza. Izaberi da vjeruješ da se nešto dobro može dogoditi i dogadja upravo sada. Tvoja najveća snaga je tvoja sposobnost biranja. Izaberi sreću i blagostanje.
5. Nagovori i izjave drugih nemaju moć da vas povrijede. Jedina moć je kretanje vlastite misli. Možeš odabrati da odbiješ misli ili izjave drugih, a potvrditi samo dobre. Ti imaš ovlast da odabereš način na koji ćeš reagirati.
6. Pazi šta govoriš. Povedi računa o svakoj “praznoj” riječi. Nikada ne reci, ” Neću uspjeti; Izgubit ću posao; Ne mogu platiti najamninu.” Tvoja podsvijest ne shvata šalu. Ona prihvata sve te riječi kao istinite i onda ih sprovodi u djelo.
7. Tvoj um nije zao, kao što ni jedna prirodna sila nije zla. Samo zavisi u koju se svrhu koriste sile prirode. Koristi svoj um da bi blagoslovio, liječio i nadahnuo sve ljude koje srećeš posvuda.
8. Nikad ne reci “Ne mogu.” Savladaj taj strah, i zamijeni ga sljedećim mislima, “Sve mogu učiniti koristeći moć svog podsvjesnog uma.”
9. Počni razmišljati sa stanovišta vječne istine i načela života, a ne sa stanovišta straha, neznanja i praznovjerja. Ne dopusti drugima da misle za tebe. Odaberi svoje misli i donesi vlastite odluke.
10. Ti si zapovjednik svojoj duši (podsvijesti uma) i vladar nad
svojom sudbinom. Ne zaboravi, ti imaš sposobnost da biraš. Izaberi život! Izaberi ljubav! Izaberi zdravlje! Izaberi sreću!
11. Šta god tvoj svjesni um pretpostavlja i vjeruje da je istina, tvoj podsvijesni um će prihvatiti i dovesti do ostvarenja. Vjeruj onda u dobru sreću, božanske upute, prave poteze i u sve blagodati života!
Koliko puta ste samo čuli rečenicu da sve što želite možete ostvariti ukoliko to žarko želite. Potrebno je samo da pozitivno razmišljate, stremite ka svojim željama i oslobodite se destruktivnih stavova, što će u vaš život privući dobru energiju i preokrenuti svakodnevicu koja vam ne prija. Želite da prestanete da pušite, želite bolje radno mesto, skladnije odnose u porodici, koji kilogram manje? Sve to je moguće, ali samo ako to jarko želite, uz malo volje i pozitivnih misli!
Postoji bezbroj varijanti ove životne filozofije, kao i nepregledna literatura iz oblasti psihologije (Emil Klue “Kako gospodariti sobom” i Džozef Marfi “Moć podsvesti” su na listi najčitanijih), u kojoj stručnjaci, mistici, učitelji istočnjačkih veština nude praktične savete kako da promenite svoj život i učinite ga onakvim kakvim želite. Svi oni bazirani su na sposobnosti da kontrolišete svoju podsvest, odnosno da razvijete moć autosugestije.
Nju je u psihoterapijske svrhe prvi primenjivao bečki lekar Franc Anton Mesmer, ali je zvanična medicina ne priznaje kao metod lečenja. Ipak, psiholozi tvrde da je u podsvesti svakog čoveka skriveno mnogo više nego u svesti i da, iako iz nje ne možemo mnogo toga da izbrišemo, možemo na nju da utičemo barem toliko da radi u našu korist. Tvrde da kada podsvest jednom prihvati svesne ciljeve i želje, tada više ne postoji mogućnost da se oni ne ostvare. Naravno, stručnjaci naglašavaju da ne treba zacrtavati nemoguće zadatke, ali da nesvesni deo naše psihe može da nam bude odličan saveznik u borbi za kvalitetniju svakodnevicu.
“Autosugestivni trening” je svesno korišćenje autosugestije i sastoji se od ponavljanja afirmativnih misli. Stručnjaci tvrde, da ukoliko ga upražnjavamo redovno, rezultati mogu biti vidljivi već posle dvadesetak dana. Glavno pravilo je da misao mora odlučno, jasno i pravilno da se formuliše, odnosno da uvek bude afirmativna i pozitivna, bez negativnih reči i pojmova. Možete početi sa nekoliko ponavljanja ujutru i uveče, morate biti u tihoj prostoriji, smireni i opušteni. Najbolje je to raditi ujutru odmah po buđenju i uveče pred spavanje, jer je tada podsvest “najbliža” svesti. Nije loše ni svoje ciljeve zapisivati i ostavljati ih na vidna mesta, kako biste uvek mogli da se na njih podsetite. U trening treba uključiti i vizuelizacije ostvarenih ciljeva. Međutim, stručnjaci upozoravaju da treba biti obazriv. Uvek je dobro konsultovati se sa poznavaocima ove teme, jer u suprotnom, ukoliko pozitivno razmišljanje ne postigne svoj cilj, može doći do kontraefekta, depresije i razočaranja.
Ipak, postoje i psiholozi koji smatraju da su pozitivne afirmacije i vizuelizacije gubljenje vremena, jer ljudi sebi postavljaju prevelike ciljeve i ne žele da preduzmu korake da ka tim ciljevima krenu. A upravo tu “leži” moć autosugestije, da sebe nateramo na promene koje želimo, odnosno da sa reči pređemo na dela, da svoje ciljeve “ugradimo” u podsvest i počnemo da ih pretvaramo u dostignuća.
Stručnjaci tvrde da emocije vrlo često stvaramo nesvesno. Na primer, ako se probudimo neraspoloženi, umorni jer nismo dugo mogli da zaspimo, od ranog jutra nam ništa ne ide od ruke. Za to može biti mnogo razloga, ali, loš osećaj najčešće nije uzrokovan spoljnim razlozima, već našim mislima o tome što se dogodilo. Verovatno nismo mogli da zaspimo zato što smo razmišljali o nečemu što nas muči. Sam problem tako nije uzrok loše volje, već naše razmišljanje o njemu. Veliku ulogu u stavu da treba pozitivno razmišljati igra vaspitanje. Ako smo kao deca naučeni da poštujemo određena pravila ponašanja, ako nam je u podsvest “ugrađeno” šta moramo postići, a mi to nismo uspeli, sebi stalno šaljemo poruku da nam ništa ne ide od ruke i da smo nesrećni. Jednostavnije rečeno, sami na sebe utičemo da se loše osećamo. Postoje ljudi koji se ne bi tako osećali, čak i da su mnogo gore stvari u pitanju. Oni znaju da kontrolišu svoju podsvest.
Svesni su sile koju imaju u sebi i znaju da ništa nije nepromenljivo i nemoguće, da autosugestija može da stvori jedan sasvim drugačiji stav prema životu. Ako emitujemo pozitivne misli i energiju, bićemo zdraviji – i mentalno i fizički. Vredi pokušati?
U farmaciji, placebo je supstanca bez ikakvih medicinskih karakteristika koja, ipak, dovodi do poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenta. I to samo zato što pacijent veruje u njenu efikasnost. Eksperimenti su to mnogo puta dokazali, a jedan od zanimljivijih je onaj u kojem je grupi ispitanika davan alkohol. Drugoj, kontrolnoj grupi davana je samo bezalkoholna smeša, koja je ukusom i mirisom podsećala na pravo piće. Prva grupa pokazala je simptome alkoholisanog stanja jako brzo, ali se isto dogodilo i u kontrolnoj. Naime, samo njihova ubeđenost da piju alkohol bila je dovoljna da budu “pripiti”. Dokazano je i da placebo efekat utiče na to kolika će biti efikasnost leka. Čak 50 odsto zavisi od toga da li onaj koji ga uzima veruje u njegovu lekovitu moć. Samo 27 odsto dejstva leka zavisi od farmakološkog momenta, a ostali procenti od nespecifičnih faktora. Tvrde i da je koža organ koji najbolje reaguje na autosugestiju. Sve navedeno dokazuje koliko je ljudska psiha jaka. Istina je da se placebo efekat ne javlja kod određenog broja pacijenata, ali je i tu psiha ključna – takvi ljudi verovatno ne veruju da im išta može pomoći. Šta li je to u nama što nas koči da budemo veseli, zadovoljni i zdravi, pitanje je na koje ni nauka još nema odgovor.
Muve i pčele
Svetogorski monah Pajsije napisao je jednu lepu, iskustvenu i mudru priču koja neposredno govori o moći autosugestije. On tvrdi da postoje dva tipa ljudi. Prvi podsećaju na muve. Glavna osobina muve je da je privlači nečistoća. Ako se nađe u bašti prelepog cveća, neće primetiti ružu, već samo đubre i blato. Ljudi koji podsećaju na muve misle negativno, ne vide dobro u svemu i uvek gledaju lošu stranu. Drugi tip podseća na pčele. One uvek tragaju za nečim slatkim i prijatnim. U prostoriji punoj đubreta, pčela će uvek pronaći jednu bombonu i na nju će sleteti. Takvi ljudi znaju za dobre stvari u životu, pozitivno misle i nadaju se lepoti.
* Pozitivne misli, da bi bile efikasne, moraju da budu u domenu objektivne stvarnosti
Kolika je zapravo moć autosugestije i da li je njome moguće promeniti stav prema životu, za čitaoce “Života plus” govori psihoterapeut Danijela Živančević:
- Sama reč autosugestija upućuje na psihološki proces u kojem pojedinac sugeriše samom sebi da nešto uradi ili ne. Nema tu ničega mističnog. Međutim, kada govorimo o životnim uverenjima onda moramo imati u vidu da su ona često doneta u ranom detinjstvu i to pod uticajem autoriteta ili samostalnim infantilnim zaključivanjem, koje je opterećeno uopštavanjima i nedovoljnim informacijama o životu. Dakle, velike su mogućnosti da pojedinac u toku odrastanja donese više netačnih ili iracionalnih zaključaka o nekim važnim životnim pitanjima, kao što su doživljaj lične vrednosti, seksualnost, uspeh, samostalnost, zabava, rad... i da živi u skladu sa svojim verovanjima. Autosugestija neće puno pomoći u otklanjanju ovih iracionalnih prepreka, zato što je čovek upravo kroz svoj razvoj naučio da sebi sugeriše da veruje u te zablude. Dakle, potrebno je da osoba iz pozicije odraslog čoveka, sa mnogo više znanja i iskustva, preispita neka od ovih pitanja i samostalno donese odluku koja je u skladu sa aktuelnom stvarnošću. Tek u toj tački čovek može da zada cilj kako će sebi sugerisati u budućnosti.
Da li su pozitivne misli ključna snaga autosugestije?
- Autosugestija je sve ono što čovek može da sugeriše samom sebi. Dakle, to ne moraju da budu samo pozitivne misli.
Ukoliko neko želi sebi da pomogne na taj način, da li je neophodan nadzor stručnjaka?
- Stručnjak je potreban da asistira u razgovoru i pomogne čoveku da preispita svoja verovanja o važnim životnim pitanjima i donese novu odluku.
Ukoliko koristimo moć autosugestije, šta je prvo što treba da uradimo koji je prvi korak, a koji najteži deo "posla". Od čega zavisi hoćemo li uspeti?
- Nije korisno sve što je pozitivno, već ono što je realistično. Dakle, ukoliko želim da mislim pozitivno to mora da bude u domenu objektivne stvarnosti. Nekada je objektivna stvarnost neprijatna i tada je potrebno stvari rešavati, boriti se, postavljati nove ciljeve, rekonstruisati vrednosni sistem, donositi nove odluke i istrajavati. To donosi životni uspeh! Međutim, ukoliko se nalazimo u objektivno teškim uslovima (otkaz na poslu, bolest, smrt bližnjeg), a mi pokušavamo da ubedimo sebe da nema nikakvih problema, onda nam to neće biti od koristi.
Sa stručnog aspekta, može li autosugestija da se primenjuje kao terapija?
Sa stručnog aspekta, može li autosugestija da se primenjuje kao terapija?
- Cilj svake terapije jeste pomoći pojedincu da kroz razgovor poveća nivo objektivnosti u procenjivanju sebe, drugih i života. Autosugestija može biti korisna ukoliko je pozitivna i realistična.
